Nefrologija

Specijalistička ordinacija

NEFROLOGIJA je grana medicine  koja se bavi izučavanjem rada i bolesti bubrega. Bubrežne bolesti su česte,  bitno ih je prepoznati na vreme i započeti blagovremeno lečenje.

Bolesti bubrega I mokraćnih kanala spadaju pod oblast nefrologije. Bol pri mokrenju, često mokrenje ili nesposobnost da se potpuno isprazni bešika, kao i nevoljno isticanje mokraće najčešći su problemi ove vrste.
Bubrežne bolesti su česte, mogu da budu opasne, ali ih je važno na vreme prepoznati i započeti blagovremeno lečenje.

Nefrološka obrada bolesnika

Pored detaljnog razgovora i kliničkog pregleda nefrološki pregled se prema indikaciji proširuje laboratorijskim pretragama krvi i urina, ultrazvučnim pregledom bubrega i urotrakta, mikrobiološkim analizama (urinokultura, brisevi).

Kliničke poteškoće bolesnika

U okviru nefrologije leči se veliki broj zdravstvenih problema vezanih uz bubrege i mokraćni sastav i prostatu, a najčešći razlozi poseta nefrologu su problemi sa mokrenjem.

Problemi sa mokrenjem mogu biti različiti. Bol pri mokrenju, koja se obično opisuje kao blaže ili jače peckanje, najčešće je posledica infekcije mokraćnih puteva, upale  ili kamena u bubrezima ili mehuru. Sporo ili slabo mokrenje često se javlja kod starijih muškaraca zbog uvećane prostate. Simptomi se mogu pojaviti i kod starijih žena zbog slabosti mišića mehura. Nesposobnost mokrenja najčešće muči muškarce. Može biti posledica prepreke (npr. kamena ili urodjene anatomske malformacije) u mehuru, mokraćovodu kao i povećane prostate. Ponekad se pojavi i kod žena, usled trudnoće ili mioma materice koji pritiskaju mokraćovod. Najčešći razlog nastanka problema nevoljnog nekontrolisanog mokrenja (inkontinencije) su promene anatomskih odnosa u donjem delu mokraćnog sastava. Problem je dva puta češći kod žena nego kod muškaraca, a puno je češći kod žena starijeg životnog doba. Nekim ženama mokraća “beži” kad čuju zvuk vode koja teče ili su im ruke umočene u vodu. Drugima se događa da imaju nagon na mokrenje koji ne mogu kontrolisati. Žena s urinarnom inkontinencijom može takođe imati i druge simptome: jaki nagon na mokrenje bez obzira je li mehur pun ili prazan, učestalo mokrenje (žena mokri svaka 2 sata ili češće, ili više od 7 puta na dan), noćno mokrenje (mokrenje više od 2 puta noću), bolno mokrenje, mokrenje u snu. Problem inkontitnecije u velikoj meri narušava kvalitet života. Većina ljudi mokri četiri do šest puta dnevno, zavisno od količine tekućine koju unesu u organizam kao i količine i vrste telesnih aktivnosti. Često mokrenje može biti posledica uzimanja velike količine tekućine ali i infekcije mokraćnih puteva, nadraženosti zbog peska ili kamenca u mehuru i bubrezima, povećane prostate, dijabetesa ili teskobe (anksioznosti). Određeni problemi s mokrenjem mogu biti posledica trajnog poremećaja nervnog sastava, npr. multiple skleroze.

Nefrološke bolesti mogu da se spreče. Ako se pije dosta tečnosti, izbegava masna i slana hrana i oprezno koriste lekovi, bubrežna oboljenja se mogu preduprediti.
Poznato je da su bubrezi nezamenljivi „prečišćivači“. Ukoliko se pije malo tečnosti, jede masna hrana, a uz to u organizam unosi i puno soli ili lekova, mogu da se oštete bubrezi i da dođe do stvaranja kamena i nekih drugih oboljenja.


1. Dnevno pijte dva-tri litra tečnosti
Dnevno treba uneti između dva i tri litra tečnosti kako bi bubrezi mogli normalno da obavljaju svoju funkciju. Oni prečišćavaju krv od štetnih materija i putem urina ih izlučuju iz organizma. Mali unos tečnosti, posebno tokom letnjih meseci dovodi do koncentrovanja kristala, što dovodi do stvaranja kamena u bubrezima.
2. Unosite manje proteina i masti
Ishrana sa manje proteina i masti prija svima, a posebno bubrežnim bolesnicima. Veliki unos proteina, posebno životinjskog porekla, opterećuje bubrege i otežava njihov rad.


3. Izbegavajte dosoljavanje hrane
To može uzrokovati zadržavanje vode u organizmu i narušavanje elektrolitnog balansa.


4. Kontrolišite šećer u krvi
Kontrolišite šećer u krvi, posebno ukoliko imate dijabetičara u porodici. Smanjenje nivoa glikemije može značajno redukovati oštećenje bubrega, očiju i nerava.


5. Proveravajte krvni pritisak
Povišen krvni pritisak polako, ali sigurno dovodi do oštećenja bubrežnog tkiva. Vremenom oštećenja postaju takva da je neophodna i dijaliza. Neophodno je povremeno kontrolisati krvni pritisak, i po potrebi, I po preporuci lekara uzimati lekove protiv hipertenzije.


6. Unosite antioksidanse
Supstance poput vitamina E, koenzima Q10 mogu zaštititi bubreg od toksičnog dejstva slobodnih radikala.


7. Uzimajte vitamin B1
Uzimanje vitamina B1 u dozi od 100 mg tri puta dnevno može značajno da smanji oštećenje bubrega kod dijabetičara i bubrežnih bolesnika.


8. Ne preterujte sa analgeticima
Dugotrajna primena nesteroidnih antiinflamatornih lekova (brufen, diklofen, naprodžen, nimulid..) dovodi do oštećenja bubrega.


9. Uradite laboratorijske analize
Sediment urina može ukazati na urinarnu infekciju. Česte urinarne infekcije mogu oštetiti bubege i zato je važno pravovremeno lečenje. Nivo ureje i kreatinina u krvi su dobri parametri bubrežne funkcije. Povišene vrednosti ukazuju na bubrežno oštećenje.


10. Idite na pregled ultrazvukom
Ovom uobičajenom dijagnostičkom procedurom se u ranoj fazi mogu otkriti kamen u bubregu, znaci opstrukcije, cistične promene… i ne zaboravite: pravovremeno lečenje može sačuvati bubrežnu funkciju.

 USLUGE:

  • Subspecijalistički pregled nefrologa,
  • Ultrazvučni pregled bubrega i urotrakta sa Color Dopplerom krvnih sudova.
  • Laboratorijska dijagnostika.

Prof. Dr Radojica Stolić